Poslije punih 30 godnina rada u školi osjećam se kompetentim napisati nekoliko riječi na ovu temu.

Učenje je proces kao sto je i rast i sazrijevanje. Znači svi oni koji shvate da je to preces i da se odvija u vremenu su uspješni u škololovanju, svi drugi su manje uspješni. Iz navedenog se da zaključiti da su planovi i programi napisani tako da učenik ima za određenu temu dnevno 45 minutu uz stručnu pomoć nastavnika i tih 45 minuta treba iskoristiti. Pažljivo slušati predavanje, voditi uredne zabilješke, tražiti da mu se objasne pojmovi koje nije shvatio i napokon, kad dođe kući riješiti zadatke koji su dani za uvježbavanje, pa i sportaši moraju svakodnevno trenirati.

Što učenici rade, za vrijeme predavanja ne paze na izlaganje, ne vode zabilješke, ne vježbaju kod kuće i misle da će znanje samo od nekud ući u glavu. Od kuda?

Neki učenici pokušavaju učiti pred sam ispit, što je nemoguće. Za pamćenje svih činjenica potreban je određeni vremenski period. Zato je i obrada gradiva tako koncipirana.

Zamislite da se sportaši ovko ponašaju, da ne slušaju trenera, da ne vježbaju. Da li je moguće taktiku uvježbati dan pred natjecanje? Da li je moguće kondiciju steći za jedan dan? Da li je moguće za jedan dan steći osjećaj za loptu i sl.?

Odgovor je ne!

Zbog toga imate uspješne sportaše, osrednje i propale.

Vi sami odlučujete u koju skupinu ćete vi spadati.

Najlakša je ova zadnja, ali da li je ona upoće, i kome potrebna.

Mene poznju neki vaši profesori, ja sam 12 godina bio u ovoj zadnjoj grupi, a kad sam odlučio upisati fakultet i to predmet koji nisam uopće imao u srednjoj školi (FIZIKA). Počeo sam se ponašati kao Dražen Pterović ili Janica Kostelić, radio sam oko 12 sati dnevno, jer sam morao dosta rupa u znanju popuniti, nebih vam to preporučio.

Trebao sam svaki dan raditi samo jedan sat i tako kroz cijelo školovanje i lagano završti školu, ali.......................


Uspio sam, ali teško.

Preporuka je: učenje je proces i tako ga shvatite i tako se ponašajte. Vi rastete u sutavu koji ne traži papire i ocjene nego znanje, a znanje možete dobiti samo pozornim slušanjem predavanja i svakodnevnog rješavanja postavljenih zadataka.


Želim vam puno, puno uspjeha u školi i životu.


Željko Vidoivć

PA DOBRO DI JE TA MATURA???????? ČAK SE I PO SPLITU PRIĆA ZA NJU....DAJ JE STAVITE VIŠE.......JESTE RAZMIŠLJALI O TOME.....ZNAMO DA VAM JE TEHNOLOGIJA JAĆA STRANA VALJDA JE BILO KAMERE.....POZDRAV IZ SUNĆANE DALMACIJE....VIDIMO SE NA MORU

Ovo se zove DETALJNO OBRADITI TEMU!
Dodala bih još ovu tehniku: pokušajte zamisliti da vam je u glavi web stranica na koju može stati mnogo sadržaja. E taj sadržaj neka je lekcija koju učite. Naslov lekcije, podnaslovi, ono što piše na marginama- neka budu linkovi. Tako ćete stvoriti lijep pregled onoga što morate učiti, što želite učiti, od čega se sastoji dana lekcija. Naprijed generacijo budućnosti!

ČIMBENICI USPJEŠNOG UČENJA

1. FIZIOLOŠKO STANJE (zdravlje i odmorenost) – za uspješno učenje izuzetno je važno naše zdravstveno stanje, prehrana, boravak na zraku, fizička aktivnost, dovoljno sna…
2. MOTIVACIJA – je slaba ako je učenik kontinuirano neuspješan, ako je omalovažavan, ako se u školi osjeća loše , zaplašeno, odbačeno (loša iskustva); posebno su u “gabuli” oni koji imaju strah od odgovaranja, osobni i obiteljski problemi s kojima ne možete sami izaći na kraj..
3. RAD NA ŠKOLSKOM SATU – podrazumijeva aktivno sudjelovanje, zapisivanje bilježaka, koncentrirano praćenje nastave
4. PLANIRANJE UČENJA – (podijeliti predloške za planiranje učenja – dnevno i tjedno) – planiranje je jako važno i povećava efikasnost
dnevno
- treba biti realno i izvedivo
- koliko predmeta učim danas i kako ću ih rasporediti
- između svakog predmeta planiraj odmore
- na kraju obavezno uplaniraj neku ugodnu aktivnost (telefon, internet, odlazak u kino ili na kavu i sl.)
- malo po malo povećavati vrijeme učenja
tjedno
– važno je planiranje na dulji rok jer imate i svoj osobni život, želje, interese
- tako se stječu radne navike
- to nam omogućuje kontrolu nad aktivnostima
5. SNALAŽENJE U SADRŽAJU TEKSTA KOJI SE UČI – tu je važno razlikovati bitno od nebitnoga, sažeti gradivo u obliku vlastitih bilješki, uočiti ključne riječi i pojmove, sadržaj ispričati svojim riječima a izbjegavati doslovno reproducirati tj. učiti napamet.
6. FORMULIRANJE CJELOVITOG ODGOVORA – znate li što ovo znači i zašto je to važno? Dobro je koristiti se dobro strukturiranim rečenicama koje e doprinijeti da odgovor bolje zvuči.
7. PONAVLJANJE I UVJEŽBAVANJE ODGOVORA / ZADATAKA – zašto je ovo važno, koliko puta vi ponavljate i kako znate kada je dovoljno? Gradivo koje treba dobro naučiti treba ponavljati i nakon što smo ga točno ispričali (treba ga prenaučiti) – takvo učenje je onda otporno na stres, tj. moći ćete to ponoviti čak i u strahu (primjer tablice množenja)
8. EMOCIONALNO STANJE KOD ODGOVARANJA – zašto je važno kako se osjećamo? Kako se vi obično osjećate prilikom odgovaranja? Da li su vaši osjećaji uvijek isti? Zašto ne?

Podsjetnik za efikasno učenje na školskom satu
Za svaki nastavni predmet koristi posebnu bilježnicu velikog formata.
Bilješke na nastavi piši samo na desnu stranu, a lijevu stranu bilježnice ostavi za bilješke kod kuće.
Na nastavnom satu slušaj aktivno, zapisuj najvažnije što nastavnik govori te potkrijepi primjerima koje je rekao.
Ako je rečeno nešto što ne razumiješ, stavi oznaku upitnik i pri kraju sata zamoli nastavnika za dodatno objašnjenje te ga zapiši.
Pitaj nastavnika, a ne učenika pored sebe, tako ćeš biti siguran da si dobio točan odgovor i neće se dogoditi da nastavnik misli kako nisi pažljiv.
Prepiši sve što je na ploči napisano, čak i ako je već zvonilo, a ti nisi stigao do kraja.
Ako nešto nisi stigao zapisati – pod odmorom zamoli nekog od učenika da ti posudi bilježnicu, pa prepiši do kraja.
Razmišljanje o prijateljima, problemima, ljubavi i sl. ostavi za neko drugo vrijeme. Na nastavi slušaj ono što se priča jer ćeš si tako uštedjeti vrijeme učenja kod kuće.
Kada nastavnik ispituje druge učenika, zapisuj pitanja koja postavlja, jer će ti pomoći u ponavljanju. Pokušavaj u sebi odgovarati na njih da provjeriš svoje znanje.
Što je moguće češće uključi se u diskutiranje o pitanjima koje nastavnik postavlja razredu. Aktivnost na satu važna je za ukupni dojam koji će steći o tebi.